Bosna i Hercegovina je bogata prirodnim resursima i potrebno je ulagati u poljoprivrednu proizvodnju, te na taj način unaprijediti ekonomski prosperitet male "dejtonske države" na Balkanu.
Dokaz da BiH itekako raspolaže prirodnim resursima, te da je moguće postići zavidan rezultat u poljoprivrednoj proizvodnji je slučaj Bajrona Granula, koji je sa suprugom Jasminom uzgojio najveću plantažu bijelog luka na Balkanu.
Plantaža se proteže na trideset dunuma u prirodnom ambijentu, bez prisustva pesticida,na padinama planine Konjuh, nadomak Kladnja, na 900 metara nadmorske visine, što posebno pogoduje kvalitetu ove vjekovima poznate ljekovite biljke.
Autohtoni bosanski luk
Ono što je posebno značajno za bijeli luk koji se uzgaja na Konjuhu je što je taj luk autohtoni bosanski luk, prepoznatljiv po crvenoj opni, međutim on se kao takav ne nalazi na federalnoj sortnoj listi.
Porodica Granulo već četiri godine uzgaja svoj prepoznatljiv bijeli luk, no još uvijek od države nije dobila nikakav podsticaj za unapređenje proizvodnje.
"Kada sam prvi put predao zahtjev za podsticaj, dobio sam odgovor da nemam račun gdje sam kupio sjeme", priča za Klix.ba Granulo.
Dodaje da ga nije mogao ni imati, jer je sam radio na rasadu luka, koji se nije proizvodio u velikim količinama, te da zamisao i jeste bila da se prošire kapaciteti proizvodnje, kao i da se sačuva ovo autohtono prirodno blago naše zemlje.
Navodi da je bijeli luk koji on proizvodi ocijenio Poljoprivredni Institut sa Butmira, koji je odradio sve ogledne parcele, a prema njegovim riječima uzorci su poslani u Srbiju u akreditirani laboratorij da se ustanovi o kakvoj se vrsti luka radi. Međutim bosanski autohtoni bijeli luk nije na sortnoj listi FBiH.
"Naš bijeli luk ima vrijednosti eteričnog ulja i suhe materije 30 posto više nego poznati francuski bijeli luk, koji košta 45 eura po kilogramu", kaže Granulo. Dodaje da proces uzgoja ovog luka traje znakovitih devet mjeseci.
Zahtjevi u ladicama
Naglašava da je zahtjev da se ovaj luk stavi na sortnu listu više puta slao nadležnim državnim institucijama, ali da su ti zahtjevi još u ladicama, ljudi koji se bave takvim poslovima.
Prema njegovim riječima 20. jula ove godine završena je ovogodišnja berba na plantaži od 30 dunuma, na kojoj je porodica Granulo, koja djeluje u okviru firme "Proorg" uzgojila 20 tona bijelog luka.
Ističe da je ove godine potpisao ugovor sa jednom švicarskom kompanijom za izvoz luka.
"Nemamo potrebnih kapaciteta, iako imamo veliku potražnju. Nismo u mogućnosti proizvesti sve to bez adekvatne mehanizacije, potrebni su određeni mašinski radovi vađenja i plijevljenja, a za tu mehanizaciju očekujemo podsticaj od države, koji još nismo u mogućnosti dobiti, jer ovaj luk nije na sortnoj listi biljaka.Nadamo se da će uskoro sazvati sortnu komisiju, te da će se i naš luk naći na listi, kako bismo sačuvali bosanskohercegovački autohtoni luk, jer imamo proizvođača, imamo potražnju, potrebno je još da se nadležne institucije više uključe u razvoj poljoprivredne proizvodnje. Mi nećemo odustati od proizvodnje", poručio je Granulo.
Bajron Granulo, mašinski inženjer iz Sarajeva, se nakon što je ostao bez posla preselio u Kladanj, gdje je na području Konjuha našao odgovarajuću veličinu parcele sa kvalitetnom zemljom i zrakom, na kojoj bi uzgoj ovog posebnog luka uspio.
Ostaje da se vidi da li će nadležne institucije uvrstiti bosanski bijeli luk na sortnu listu, te podsticajima unaprijediti njegovu proizvodnju, te da se na policama tržnih centara u BiH i regionu u znatno većoj količini pojavljuje nego uvezeni kineski, koji je svakako po kvalitetu na nivou ispod domaćeg bijelog luka.
Nema komentara:
Objavi komentar